Naučnici se oslanjaju na nekoliko različitih metoda kako bi utvrdili da li osoba doživljava rani kognitivni pad, što može biti znak demencije. Prethodna istraživanja su pokazala da jedan od načina procene rane mentalne deterioracije jeste posmatranje načina na koji osoba hoda. U novoj studiji objavljenoj ove sedmice, istraživači su otkrili da hodanje duž zakrivljene staze, umjesto ravne linije, može biti bolje za otkrivanje blagog kognitivnog oštećenja jer zadatak zahtijeva veću koordinaciju i motoričke vještine.
„Pokazujući efikasnost hodanja po krivudavoj stazi kao dijagnostičkog alata, naša studija sugeriše neinvazivnu, isplativu metodu koja bi se lako mogla inkorporirati u kliničku praksu,“ kaže glavni autor studije, Behnaz Ghoraani, PhD, vanredni profesor na odjelu za elektrotehniku i računarstvo na Univerzitetu Florida Atlantic u Boca Ratonu. „Njegova primarna vrijednost je u dopunjavanju postojećih kognitivnih procjena, nudeći praktičan pristup koji bi mogao dovesti do ranije dijagnoze i intervencije za blago kognitivno oštećenje.“
### Rana Detekcija Može Dovesti do Boljih Ishoda
Prema Alzheimerovoj Asocijaciji, blago kognitivno oštećenje je rana faza gubitka pamćenja ili drugih kognitivnih sposobnosti (kao što su jezik ili vizualna i prostorna percepcija) kod pojedinaca koji još uvijek zadržavaju sposobnost da samostalno obavljaju većinu svakodnevnih aktivnosti. Mayo Clinic navodi da blago kognitivno oštećenje (MCI) može biti prelazna faza između normalnih promjena u pamćenju povezanih sa starenjem i Alzheimerove bolesti. Mnogi ljudi s MCI — ali ne svi — na kraju razviju Alzheimerovu bolest ili neki drugi tip demencije.
Rana intervencija, međutim, je ključna jer može usporiti napredovanje ka demenciji i poboljšati kvalitet života pacijenata. Većina lijekova za demenciju odobrenih od strane FDA najbolje djeluje kad se bolest otkrije rano, napominje Nacionalni institut za starenje.
### Preciznija Metoda za Procjenu Problema s Hodom
Ova studija je istražila kako hodanje po zakrivljenoj stazi, za razliku od ravne linije, može pružiti jasniju sliku kognitivne sposobnosti, jer zahtijeva složeniju koordinaciju, poput promjene smjera i prilagođavanja ravnoteže.
Za analizu, 30 zdravih kontrolnih ispitanika i 25 osoba s blagim kognitivnim oštećenjem obavili su testove hodanja po ravnoj i ovalnoj stazi. Prosječna starost učesnika bila je oko 69 godina.
Dr. Ghoraani i njene kolege su uporedili 50 markera hoda za svaki test između dvije grupe. Primijetili su da stariji odrasli s MCI pokazuju smanjenu izvedbu hodanja u poređenju sa zdravim kontrolama, a razlike u markerima hoda bile su izraženije tokom hodanja po zakrivljenoj stazi nego kod hodanja po ravnoj liniji.
Sveukupno, 31 od 50 markera hoda (62 posto) bilo je veće za MCI grupu nego za zdrave kontrolne starije osobe kada su testovi hodanja promijenjeni s ravnog na zakrivljeno hodanje, a 13 markera pokazalo je značajne razlike između dvije studijske grupe.
Rezultati naglašavaju da su pojedinci s MCI pokazali značajno smanjenu dužinu koraka i brzinu tokom hodanja po krivulji. MCI grupa je također pokazala smanjenu simetriju i pravilnost u dužinama koraka i korakova prilikom hodanja po krivulji. Također su zahtijevali produženo vrijeme dvostruke podrške u različitim područjima, posebno prilikom promjene smjera, što je rezultiralo smanjenom brzinom koraka.
„Naša studija je otkrila da hodanje po krivulji može otkriti značajnije razlike u parametrima hoda između zdravih kontrola i pojedinaca s MCI nego hodanje po ravnoj liniji,“ kaže Ghoraani. „Bilo je posebno intrigantno posmatrati kako hodanje po krivulji, koje zahtijeva veću kognitivnu i motoričku koordinaciju, može poslužiti kao vrijedan indikator ranog stadija kognitivnog pada, sugerirajući da integracija jednostavnih, ali izazovnih zadataka hodanja u rutinske procjene može značajno poboljšati našu sposobnost identifikacije pojedinaca u riziku od napredovanja ka demenciji.“
### Uključivanje Kamere za Praćenje Pokreta
Kako bi snimili hod učesnika studije, istraživački tim je koristio kameru za dubinu, koja može detektirati i pratiti 25 zglobova pokreta tijela. Signali s 25 zglobova tijela su obrađeni kako bi se identificiralo 50 markera hoda za svaki test hodanja.
Iako kamere za dubinu, kao što je Kinect v.2 korišten u ovom istraživanju, pružaju detaljna i precizna mjerenja parametara hoda, naučnici su prepoznali važnost pristupačnosti u kliničkim i kućnim okruženjima.
Ghoraani napominje da njen tim aktivno radi na prilagođavanju metodologije za upotrebu s običnim kamerama na pametnim telefonima.
„Ovaj pristup bi mogao demokratizirati pristup ranim dijagnostičkim alatima za MCI, omogućavajući pojedincima da obavljaju preliminarne procjene u udobnosti svojih domova ili zdravstvenim radnicima da provode procjene bez potrebe za specijalizovanom opremom,“ kaže ona.
Iako možda nedostaje preciznost, trenutna opservacijska analiza hoda može se izvoditi korištenjem štoperica i označenih staza za mjerenje brzine hodanja i dužine koraka.
Ozama Ismail, PhD, direktor naučnih programa za Alzheimerovu Asocijaciju, naglašava kako ova tehnologija može zadovoljiti globalne potrebe za pristupačnijim i jeftinijim dijagnostičkim metodama za Alzheimerovu bolest i druge demencije.
„Iako je snimanje, kao što su PET skeniranja mozga, trenutno najpouzdaniji način da se zna da li je osoba u ranim fazama Alzheimerove bolesti, postoje prepreke za pristup naprednim testovima snimanja,“ kaže Dr. Ismail, koji nije bio uključen u studiju. „Razvoj isplativih metoda, posebno onih koje ponovo koriste postojeće tehnologije kao što je kamera korištena u ovoj studiji, je ohrabrujući.“
### Dalja Podrška za Vrijednost Analize Hoda
Trenutno, tipične kliničke procjene za demenciju uključuju detaljnu anamnezu, sveobuhvatan fizički i neurološki pregled, kognitivno testiranje, krvne pretrage i snimanje mozga. Međutim, ovi načini mogu biti dugotrajni, skupi i izvan mogućnosti nekih kliničara.
Ovi nalazi dodaju tijelu informacija koje sugeriraju da promjene u hodu mogu pružiti neinvazivnu, niskobudžetnu, lako izvodljivu metodu za otkrivanje blagog kognitivnog oštećenja (MCI), prema Dylanu Wintu, MD, direktoru Centra za zdravlje mozga Lou Ruvo na Cleveland Clinic.
„Ova studija treba biti potvrđena na većoj populaciji,“ kaže Dr. Wint, koji nije bio uključen u istraživanje. „Dodatno testiranje s ‘dual-taskingom’ [izvođenje kognitivnog zadatka dok se hoda po krivulji], kao i korelacija s biomarkerima uzroka MCI kao što su cerebrovaskularne bolesti i Alzheimerova bolest, treba razmotriti.“
Source link
