Gubitak pamćenja možda neće uvijek biti prvi primjetni simptom Alzheimerove bolesti. Nova studija sugerira da neki ljudi, posebno žene, mogu doživjeti promjene u vizualnim percepcijama čak i dok im kognitivne sposobnosti izgledaju normalno.
Da bi to otkrili, istraživači su pregledali podatke o gotovo 1.100 ljudi koji su imali stanje poznato kao posteriorna kortikalna atrofija (PCA), stanje koje uključuje skupljanje tkiva u dijelovima mozga koji igraju ulogu u tumačenju i odgovoru na vizualne informacije. U svakodnevnom životu, ovo se može manifestirati kao problemi s percepcijom dubine tijekom vožnje ili poteškoće s čitanjem, posebno noću.
Autopsije su otkrile da 94 posto ovih pojedinaca ima znakove Alzheimerove bolesti, prema rezultatima studije objavljenim u časopisu Lancet Neurology u februaru 2024 — što znači da je PCA gotovo uvijek uzrokovana Alzheimerovom bolešću.
PCA se u prosjeku dijagnosticira u dobi od 59 godina — pet ili šest godina ranije nego prosječna dijagnoza Alzheimerove bolesti, prema Nacionalnom institutu za zdravlje. Češća je kod žena, koje čine 60 posto slučajeva.
Iako većina ljudi s PCA može u početku imati normalnu kognitivnu funkciju, može proći oko četiri godine dok im se ne postavi dijagnoza, a do tada često imaju blagu do umjerenu demenciju, uključujući deficite u pamćenju, izvršnoj funkciji, ponašanju i govoru, pokazala je studija.
Ali mnogi ljudi možda ne shvaćaju da imaju PCA ili da to može biti rani znak upozorenja za Alzheimerovu bolest, kaže glavna autorica studije, Marianne Chapleau, dr. sc., neuropsihologinja i postdoktorska suradnica u neurologiji na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku.
“Vizualni simptomi kod PCA mogu prethoditi primjetnim i širim kognitivnim problemima povezanim s Alzheimerovom bolešću, jer pojedinci često pripisuju vizualne probleme starenju vida, a ne povezuju ih s demencijom,” kaže dr. Chapleau. Kao rezultat toga, propuštaju priliku za raniju intervenciju.
Problemi s Vizualnom Percepcijom
U studiji je 61 posto sudionika imalo takozvanu “konstrukcionalnu dispraksiju” ili nesposobnost kopiranja jednostavnih dijagrama ili figura, u vrijeme dijagnoze PCA. Osim toga, otprilike polovina njih imala je poteškoće u prepoznavanju lokacija stvari koje su vidjeli, kao i izazove u percepciji više od jednog objekta istovremeno.
Nije iznenađujuće da ljudi možda neće odmah pomisliti na Alzheimerovu bolest kada dožive ove simptome, kaže Andrew Budson, dr. med., šef kognitivne bihevioralne neurologije u VA Bostonu, profesor neurologije na Univerzitetu u Bostonu i koautor knjige Six Steps to Managing Alzheimer’s Disease and Dementia.
“Obično počinju odlaskom kod optometrista kako bi prilagodili recept za naočale, zatim idu kod oftalmologa kada im optometrist ne može pomoći,” kaže dr. Budson, koji nije bio uključen u novu studiju. “Tek tada će oftalmolog shvatiti da je problem vjerojatno u mozgu, a ne vezan za oči, i uputiti pacijenta neurologu.”
Ali čak i ta početna neurološka konsultacija možda neće dovesti do dijagnoze PCA, kaže Budson. Ljudi će možda još uvijek trebati magnetnu rezonancu (MRI) koja pokazuje obrasce skupljanja mozga konzistentne s PCA, nakon čega slijedi konsultacija s ekspertom za demenciju ili poremećaje pamćenja.
Prednosti Ranije Dijagnoze
Dobivanje dijagnoze PCA što je prije moguće ključno je jer postoje koraci koje ljudi mogu poduzeti kako bi upravljali simptomima, kaže Budson. Budući da je PCA obično uzrokovana Alzheimerovom bolešću, liječenje takozvanim anti-amiloidnim lijekovima poput lekanemaba (Leqembi) može usporiti progresiju simptoma.
Iako je potrebno više istraživanja, moglo bi jednog dana biti moguće otkriti PCA u najranijim fazama i spriječiti njegovo pogoršanje ovim lijekovima za Alzheimerovu bolest, kaže Budson.
Iako ne postoji specifičan način za izbjegavanje razvoja PCA ili liječenje stanja, promjene životnog stila i dalje mogu donijeti koristi, kaže Chapleau.
“Usvajanje zdravog načina života s redovnom tjelovježbom, uravnoteženom prehranom i kognitivnim aktivnostima može doprinijeti općem zdravlju mozga,” kaže Chapleau. “Nakon dijagnoze, upravljanje simptomima i usporavanje progresije demencije može se podržati kroz intervencije poput kognitivnih terapija, lijekova i individualiziranih planova njege.”
