Minute čestice plastike (nazvane mikroplastika) su svugdje. Pronađene su u našoj vodi, hrani i zraku koji dišemo, prema naučnom pregledu iz 2021. godine. Samo godinu dana kasnije, druga studija je pronašla mikroplastiku u ljudskom krvotoku. Sada, prema mišljenju istraživača, po prvi put mikroplastika je otkrivena u srčanim tkivima osoba koje su bile podvrgnute kardiohirurškim zahvatima.
Na osnovu uzoraka srčanog tkiva prikupljenih od 15 osoba koje su prošle kroz operacije srca, naučnici su otkrili desetine do hiljade pojedinačnih komada mikroplastike u većini analiziranih uzoraka tkiva — mada su količine i materijali varirali među učesnicima.
“Otkrivanje mikroplastike in vivo [u živom tijelu] je alarmantno, i potrebne su dodatne studije kako bi se istražilo kako mikro čestice ulaze u srčana tkiva i potencijalni efekti mikroplastike na dugoročnu prognozu nakon kardiohirurgije,” napisao je autor studije Xiubin Yang, MD, iz odjela za kardiohirurgiju u bolnici Beijing Anzhen u Kini, zajedno sa kolegama.
Kao što je objavljeno u časopisu Američkog hemijskog društva Environmental Science and Technology, dr. Yang i njegov tim su pomoću direktnog infracrvenog snimanja identificirali čestice širine od 20 do 500 mikrometara napravljene od osam tipova plastike. Naučnici su također pronašli čestice plastike u uzorcima krvi prikupljenim od učesnika. Dodali su da je “mikroplastika visoko vjerovatno distribuirana u različitim organima širom tijela.”
Plastične čestice mogu biti uvedene tokom operacije
Autori studije su naglasili da invazivne medicinske procedure mogu biti previdjeni put izloženosti mikroplastici.
Prema analizi, dio plastičnih komada (0.34 posto) imao je prečnik prevelik da bi vjerovatno ušao u tijelo kroz inhalaciju ili ingestiju. Ovo ukazuje da sama operacija srca može “omogućiti direktan pristup mikroplastici krvotoku i tkivima.”
Istraživači su citirali prethodna naučna istraživanja koja pokazuju da je mikroplastika otkrivena u zraku u operacionim salama i da može direktno ući u pacijenta čiji su organi izloženi zraku tokom operacije.
Indikovali su da veliki komadi mogu također doći iz opreme i materijala korištenih u operaciji srca, uključujući zaštitni film za hirurške incizije, intravenozne terapijske vrećice, cjevčice i špriceve.
Tipovi plastike koji su otkriveni mogu također pružiti dokaz da mikroplastika može biti unijeta tokom operacije.
“Bio sam vrlo iznenađen da su dva velika zagađivača plastikom u okolišu — polietilen i polipropilen — relativno vrlo mala u ovoj studiji,” kaže Christopher Reddy, PhD, stručnjak za zagađenje plastikom i senior naučnik u odjelu za morsku hemiju i geokemiju u Institutu za istraživanje mora Woods Hole u Falmouthu, Massachusetts, koji nije bio uključen u studiju. “Tri četvrtine svih plastika u ovom istraživanju bile su PET, polietilen tereftalat [obično korišten u plastičnim bocama za vodu].”
Iako čestice mogu prodirati iz plastičnih materijala povezanih sa operacijom, Timothy O’Toole, PhD, vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Louisvilleu u Kentuckyju, koji je analizirao kako mikroplastika može povećati rizik od srčanih bolesti, sugerira da je kontaminacija mikroplastikom sada toliko uobičajena da ove male čestice mogu također ulaziti u srčano tkivo iz okoliša.
“Prethodne studije su pokazale da je mikroplastika pronađena u brojnim ljudskim uzorcima tkiva — krvi, plućima, majčinom mlijeku, fecesu — za koje se vjeruje da dolaze iz hrane, izvora vode ili inhalacijom,” kaže dr. O’Toole, koji nije bio uključen u ovo istraživanje. “Važnost ove studije čini se da je u tome što rutinske medicinske procedure također mogu uvesti mikroplastiku.”
Da li je opasno imati mikroplastiku u tijelu?
Bez obzira na to kako mikroplastika ulazi u tijelo, neki naučni dokazi su istaknuli potencijalne zdravstvene rizike. Analiza objavljena u časopisu Journal of Hazardous Materials, koja je obuhvatila 17 prethodnih izvještaja koji se bave uticajem mikroplastike na ljudske ćelije, utvrdila je da unos mikroplastike može doprinositi smrti ćelija, alergijskom odgovoru i oštećenju ćelijskih zidova.
U jednoj studiji na miševima objavljenoj 2021. godine u časopisu Američkog udruženja za srce Circulation, O’Toole i saradnici su zaključili da mikroplastika može biti nepriznat faktor rizika za aterosklerozu (suženje i otvrdnjavanje arterija) i kardiovaskularne bolesti.
“Hronična izloženost može također dovesti do zdravstvenih problema povezanih sa upalom, kao što su dijabetes ili bolesti jetre,” kaže dr. O’Toole. “Opasnost po zdravlje može zavisiti od toga koliko dugo su ove čestice prisutne u srcu. Ako su tek uvedene tokom procedure, mikroplastika vjerovatno nije od neposredne zabrinutosti, ali može izazvati dugoročne probleme ako se ne ukloni.”
Iako su zdravstvene implikacije još uvijek nepoznate, a ograničavanje izloženosti u našem modernom društvu može biti teško, izbjegavanje plastične ambalaže i plastičnih proizvoda kad god je to moguće može smanjiti neki rizik.
Dr. Reddy naglašava da je potrebno mnogo više istraživanja. On ističe da je ova studija bila vrlo mala, obuhvatajući samo 15 osoba iz Kine, te da tri četvrtine PET čestica identificiranih potiče od samo jedne osobe.
“Ovo je relativno ograničen broj uzoraka od jedne laboratorijske grupe,” kaže on. “Veliko pitanje je još uvijek, ‘Koji su negativni efekti izloženosti?’ U ovoj fazi, ako bih znao da bilo ko ima kardiohiruršku operaciju, ne bih se brinuo o potencijalnim problemima plastike koja ulazi u tijelo.”
