Žene koje pomno prate mediteransku dijetu imaju značajno manju vjerovatnoću da prerano umru nego žene koje to ne čine, sugerira nova studija.
Istraživači su ispitivali medicinske podatke i informacije o prehrani prikupljene tokom otprilike 25 godina od više od 22.000 žena, počevši kada su u prosjeku imale 56 godina. Tokom perioda studije, ukupno je umrlo 3.879 ljudi.
Žene koje su ovu dijetu slijedile manje strogo su i dalje imale 16 posto manju vjerovatnoću da umru tokom praćenja nego učesnice koje su samo povremeno jele na taj način.
Osim toga, žene koje su najbliže slijedile mediteransku dijetu imale su 17 posto manju vjerovatnoću da umru od uzroka povezanih sa srčanim bolestima i 20 posto manju vjerovatnoću da umru od raka tokom perioda studije.
“Ova studija pruža daljnje dokaze koji podržavaju zdravstvene prednosti mediteranske dijete u smanjenju mortaliteta,” kaže Frank Hu, MD, PhD, profesor i predsjedavajući odjela za ishranu na Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu.
Dijeta bogata zdravom hranom može promovirati dugovječnost
Mediteranska dijeta može povećati dugovječnost zbog zdravstvenih prednosti hrane koju naglašava, kao što su voće, povrće, orašasti plodovi, cijele žitarice, grah, riba i morski plodovi i zdrave masti poput maslinovog ulja — ali i zbog stvari koje obeshrabruje, poput zaslađenih napitaka i crvenog ili prerađenog mesa, kaže dr. Hu, koji nije bio uključen u novu studiju.
Da bi procijenili koliko često su učesnici jeli na ovaj način, istraživači su ocjenjivali pridržavanje mediteranskoj dijeti na skali od 9 poena, pri čemu 0 označava da učesnik nikada nije jeo na taj način, a 9 da je uvijek jeo na taj način. Zatim su učesnike grupisali u tri kategorije od najnižeg do najvišeg pridržavanja.
Čak su i niži rezultati imali koristi za dugovječnost, sugeriraju nalazi studije. Svako povećanje rezultata za jedan poen smanjivalo je rizik od prerane smrti tokom praćenja za otprilike 5 do 6 posto.
Mali promjene u ishrani su važne za dugovječnost
“Što je veća posvećenost [mediteranskoj dijeti], to je veća korist. Ali čak i male promjene značajno utiču na zdravlje,” kaže glavni autor studije Shafqat Ahmad, PhD, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Uppsala u Švedskoj i pridruženi istraživač u Brigham and Women’s Hospital i Harvard Medical School u Bostonu.
Za ljude koji nisu upoznati s mediteranskom dijetom — ili im nije ugodno potpuno mijenjati svoje uobičajene načine kuhanja — dr. Ahmad predlaže da počnu s jednostavnim promjenama kao što je pokušaj da se na tanjir stavi više povrća. “Ako nemate vremena da napravite salatu, jednostavno jedite povrće sirovo,” kaže Ahmad.
“Da bi se prešlo sa tipične zapadne dijete, mogu se napraviti male i postepene promjene,” kaže Hu. “Na primjer, zamijenite nezdrave masti poput maslaca i tropskih ulja maslinovim uljem. Zamijenite crveno i prerađeno meso biljnim proteinima kao što su mahunarke i orašasti plodovi, kao i ribom. Zamijenite rafinirane žitarice cijelim žitaricama.”
Dobra vijest je da je moguće prilagoditi mnoge vrste kuhinja kako bi slijedile mnoge aspekte mediteranske dijete, dodaje Hu.
“Mediteranska dijeta nije rigidni prehrambeni režim,” kaže Hu. “Nudi fleksibilnost da se uključe zdravi sastojci prilagođeni kulturnim i prehrambenim preferencijama pojedinaca i zdravstvenim stanjima.”
