Da li ste dijabetičar? Ili ste možda trudni? Da li ste alergični na penicilin? Ili ste zdravi i mladi i mislite da vam ne prijeti virus? Na glavne nedoumice u vezi toga ko ne bi smio primiti vakcinu i zbog čega za BBC odgovorili su doktor Ivan Đikić, član Njemačke akademije nauka, koji je učestvovao u pripremama stručnih mjera u borbi protiv epidemije u Njemačkoj, i epidemiolog Radmilo Petrović.
“Dileme koje ljudi imaju o vakcinaciji nekad nisu rezultat nepovjerenja ljudi u vakcinu već jednostavno straha, nesigurnosti i manjka znanja o detaljima svake vakcine protiv Covida 19”, kaže za BBC na srpskom doktor Ivan Đikić, direktor Instituta za biohemiju na Gete univerzitetu u Frankfurtu.
Dodao je i da ipak najveći broj ljudi smije da primi vakcinu i kazao da je bitno objasniti ljudima koji su na primjer alergični na pencilin, liječe od tumora, imaju dijabetes, šta da rade, kao i u kom trenutku je najbolje da prime vakcinu.
Alergičan sam na penicilin. Da li to znači da ne smijem da primim vakcinu?
Ivan Đikić: Vakcinu mogu da prime ljudi alergični na penicilin, ambroziju, prašinu, jaja, školjke. Ipak, veoma je bitno da oni koji imaju bilo koji vid alergije, a posebno na lijekove, o tome obavijeste svog ljekara i posavjetuju se sa njim prije nego što odu da prime vakcinu.
Najugroženija za primanje bilo koje od vakcina je grupa ljudi koji su ranije imali anafilaktički šok. Ljudi koji su imali anafilaktički šok za sada ne treba da prime vakcinu, barem dok ne bude prikupljeno više podataka. Ljudi koji su alergični na poznate sastojke u određenoj vakcini ne smiju da prime tu vakcinu. Sreća je da postoji nekoliko vakcina koja imaju različite sastojke pa se može pronaći adekvatna za svakoga.
Radmilo Petrović: Kada je u pitanju alergija na lijekove, vakcine međusobno imaju različite sastojke, a ljekar će vas dobro uputiti da, ako ste alergični na neki od sastojaka vakcine, ne dobijete nju, a upravo je to slučaj sa alergijom na penicilin. Jako je važno i da vakcinu ne idete da primate kada imate akutno ispoljenu alergiju. Kada alergija prođe, vakcinacija je mnogo bezbjednija.
Da li mogu da se vakcinišem ako se liječim od kancera ili ako imam dijabetes?
Radmilo Petrović: Oni koji su na imunosupresivnoj terapiji, a to je terapija kortikostereoidima ili citostaticima, moraju da se konsultuju sa svojim ljekarom. Nije dovoljno samo reći u ambulanti gdje se vakcina prima, potrebno je da pacijenti odu kod svog ljekara za primarnu bolest i on će im reći kada je najbolji trenutak da prime vakcinu.
Ivan Đikić: Ima mnogo ljudi koji su pod hemoterapijom i na nekoj su od terapija za liječenje kancera. Vakcinu ne bi trebalo da prime pacijenti koji su u teškoj akutnoj fazi bolesti. Ukoliko nisu – ne postoje kontraindikacije za primanje vakcine. Slično je i za druge teške bolesti. Ako imaju temperaturu, vitalno su ugroženi, imaju akutnu fazu srčane bolesti ili raznih infekcija – potrebno je da sačekaju dok se ne oporave.
Bitno je znati da pacijenti koji su preživeli transplataciju, na primjer srca ili bubrega, i na imunosupresivima su – mogu da dobiju vakcinu, ali pod kontrolisanim uslovima.
To znači da je ne mogu dobiti u maloj ordinaciji u malom mestu već je potrebno da se ovo davanje vakcine nadgleda u bolničkim uslovima. Slično je i za one koji imaju dijabetes – mogu da se vakcinišu, ali kada je njihova bolest u mirovanju i kada su na terapiji lijekovima.
Trudna sam. Da li da se prijavim za dobijanje vakcine?
Radmilo Petrović: Za sada se trudnicama ne preporučuje da primaju vakcinu jer nisu učestvovale u kontrolnim grupama kada je vakcina davana malom broju ljudi. Ipak, sigurno će biti slučajeva da trudnice ne znaju da su trudne u trenutku kada primaju vakcinu. Tako će biti prikupljene i informacije o tome kako je vakcina uticala na njih i eventualno i na plod. Zato očekujemo da će se za dve ili tri godine mnogo više znati o bezbjednosti vakcinisanja trudnica.
Preporučuje se da žene koje sumnjaju da su trudne ipak odu kod ljekara i urade test na trudnoću prije nego što prime vakcinu.
Ivan Đikić: Sve vakcine koje postoje za Covid-19 nisu radile ispitivanja na trudnicama, pa se ne može dati preporuka da je trudnice prime. One to mogu da urade na sopstvenu odgovornost. Slično je i za djecu. Nisu rađena istraživanja, pa se u ovom trenutku vakcina ne daje djeci mlađoj od 18 godina.
Koje nuspojave može da izazove vakcina?
Ivan Đikić: Neželjene reakcije su kao i kod drugih vakcina: crvenilo, osip, lokalna bol, jednodnevna temperatura, glavobolja. Takve reakcije su češće poslije druge doze.
Uz to, svaka vakcina može da ima i rijetke posljedice kod pojedinaca s obzirom na njihove specifičnosti, što podrazumijeva i različite alergijske reakcije koje se najčešće pojavljuju unutar prvih nekoliko sati, najviše 24 sata poslije vakcinisanja.
Njihova učestalost, prema do sada poznatim podacima, izrazito je niska. Primjera radi – u Americi je za sedam dana vakcinisano 1,1 milioni ljudi i samo je deset njih imalo alergijsku reakciju, a ni ona nije bila životno opasna.
Radmilo Petrović: Postoje i teške, sistemske reakcije, koje se javljaju unutar 30 dana poslije prve doze, a to su neurološke reakcije poput zapaljenja mozga, meningitisa, neuritisa. Mogućnost za to je jako mala.
Šta je opasnije – nuspojave od vakcine ili komplikacije od koronavirusa?
Ivan Đikić: Jako je bitno znati – u virusu ima na desetine proteina, a vakcina sadrži samo jedan. To znači da su komplikacije od virusa nebrojeno puta veće nego komplikacije od dobijanja vakcine.
Radmilo Petrović: Neuporedivo je opasnije ne vakcinisati se.
Da li mogu da prestanem da nosim masku kada sam se vakcinisao?
Radmilo Petrović: Nikako, jer i onaj ko se vakcinisao može da dobije Covid-19 dok ne razvije antitijela.
Ivan Đikić: U prvoj fazi poslije vakcinacije, što je pet do šest sedmica poslije prve vakcinacije, oni koji su vakcinisani nemaju imunitet, zato je neophodno da se i dalje pridržavaju svih mjera zaštite – da drže distancu i nose maske. Sigurno je da odobrene vakcine stvaraju snažan imunološki odgovor i time blokiraju i širenje virusa među stanovništvom, ali još nemamo dovoljno informacija hoće li vakcinisani biti prenositelji virusa nakon što virusu budu izloženi posle kontakta sa zaraženom osobom.
Da li se Covid-19 može dobiti vakcinom?
Ivan Đikić: Nikako. U vakcini postoji samo jedan mali deo virusa koji nije patogen. To znači da ni u kom slučaju ne može prouzrokovati Covid-19. Imunološki odgovor pri vakcinaciji traje barem šest meseci, ali smatra se da može trajati i do nekoliko godina, a možda i doživotno kod dijela stanovništva. Posle prve doze vakcine i prve dvije sedmice poslije druge doze može doći do razvoja bolesti jer se u tom razdoblju još stvara imunološki odgovor na virusni antigen.
Da li treba birati neku posebnu vakcinu?
Ivan Đikić: Ja ću se vakcinisati onom vakcinom koja bude dostupna u tom momentu. Djelotvornost vakcina je najvažnija u prekidu širenja bolesti i tome koliko će drugo trajati imunitet od nje. To još ne možemo potpuno da znamo.
Radmilo Petrović: U Srbiji postoji više vakcina i ljudi imaju mogućnost da izaberu kojom će se vakcinisati. Oni koji su zdravi mogu da izaberu po svog nahođenju, ali oni koji su alergični na neke od sastojaka ili imaju druge bolesti – najbolje da pitaju svog ljekara o tome koja je vakcina najpodesnija za njih.
Kada je najbolje vakcinisati se?
Ivan Đikić: Najbolje je vakcinisati se što prije je moguće, a to danas zavisi od broja vakcina u svakoj zemlji i prioritentnim listama. Oni koji su već imali Covid-19 nisu prioritet pri vakcinisanju, ali bi svakako trebalo da prime vakcinu jer se još ne zna koliko traje otpornost i imunitet. Najvjerovatnije nećemo morati da se vakcinišemo svake godine, jer prema dosadašnjim podacima virus nije mutirao da izbjegne učinak vakcina. Poznato je da koronavirus ne mutira tako brzo kao virus gripe.
Radmilo Petrović: U Srbiji su napravljene određene grupe koje dobijaju ranije vakcinu.Mislim da se treba vakcinisati čim ljudi dobiju mogućnost. Ne treba čekati, što se prije i više ljudi vakciniše, svi ćemo biti sigurniji.
Da li ima potrebe da se vakcinišem ako sam mlad i zdrav?
Ivan Đikić: Postoji izvjesna nezainteresiranost za vakcinisanje kod zdravih ljudi između 18 i 40 godina. Riječ je o bolesti koja nije toliko ugrožavala mlađe osobe, a i ako bi se i razboljeli, bolest je prolazila bez težih simptoma.
Međutim, ako se i mladi i zdravi ne vakcinišu, to može da dovede do mutacije unutar virusa, pa da dođe i do pojave virusa koji uzrokuje ozbiljne simptome i povećanu smrtnost i kod mlađih ljudi. Mladi treba da budu solidarni i da se vakcinišu.
